Rusija, SAD i Kina ujedinjeni – za veto

Rusija i SAD izrazile su oštro protivljenje promjenama procedure za primjenu prava veta, na čemu su insistirali predstavnici Francuske i Velike Britanije.

Rusija i SAD izrazile su oštro protivljenje promjenama procedure za primjenu prava veta, na čemu su insistirali predstavnici Francuske i Velike Britanije. Pravo veta omogućava stalnim članicama Savjeta bezbjednosti UN da blokiraju donijete odluke.

„Za nas je neprihvatljiva bilo kakva ideja koja dovodi do povrede prerogativa sadašnjih stalnih članica Savjeta bezbjednosti, uključujući i pravo veta“, rekao je zamjenik stalnog predstavnika Rusije u UN Vladimir Safronkov.

On je na sastanku o reformama Savjeta bezbjednosti rekao da „ta institucija predstavlja važan faktor stimulisanja članova Savjeta za traženje uravnoteženih odluka, a napad na pravo veta bio bi pogrešan sa istorijskog i političkog stanovišta“.

„Na taj način, prerogativi sadašnjih stalnih članica Savjeta bezbjednosti ne podležu reviziji“, zaključio je on. U istom duhu govorila je i zamjenica američkog ambasadora u UN, koja je naglasila da Vašington nastavlja da djeluje „protiv bilo kakve promjene prava veta“.

Stav dvije zemlje podržao je kineski diplomata Lu Cei, koji je pozvao da se ne nameću „nezreli predlozi“ o reformi Savjeta bezbjednosti UN.

Pravo veta u Savjetu bezbjednosti UN imaju pet stalnih članica te institucije: Velika Britanija, Kina, Rusija, SAD i Francuska. Predlog da se ograniči pravo veta pokrenula je Francuska 2013. godine.

Predsjednik te zemlje Fransoa Oland smatra da je moguće da se ograniči upotreba prava veta u situacijama kada su potrebne hitne mjere za sprečavanje masovnih zločina. Zamjenik stalnog predstavnika Francuske Aleksis Lamek istakao je da inicijativa ne znači unošenje formalnih promjena u Povelju UN, već se nudi specijalna procedura: na zahtjev najmanje 50 zemalja generalni sekretar moraće da procijeni tu situaciju.

U slučaju da su počinjena djela kvalifikovana kao teška krivična djela, na primer kao genocid ili ratni zločin, upotrijebiće se „džentlmenski sporazum“, što podrazumijeva dobrovoljno odricanje od upotrebe prava veta. Ta inicijativa pokazuje da taj mehanizam neće funkcionisati u slučajevima kada su pogođeni nacionalni interesi najmanje jedne stalne članice Savjeta bezbjednosti.

Francuski predstavnik je izjavio da je inicijativu podržalo više od 100 zemalja. Predstavnik Velike Britanije Metju Rajkroft rekao je da njegova zemlja nije koristila pravo veta više od 25 godina i istakao da će London „napraviti taj korak samo u najekstremnijoj situaciji“.

Britanski predstavnik je dodao da je njegova zemlja među učesnicima tzv. grupe za odgovornost, doslednosti i otvorenost UN, koja promoviše ograničavanje prava veta u slučajevima kada se razmatraju odgovarajuće mjere za zločine protiv čovječnosti i druga teška kršenja ljudskih prava.

Rajkroft je istakao da se Velika Britanija kao učesnica te grupe obavezala da „nikada da glasa protiv predloga rezolucije za sprečavanje ili prekidanje masovnih zločina“.

„Nažalost, vidijeli smo kako drugi koriste svoje pravo veta za uske interese, što je značajno narušilo ugled Savjeta bezbjednosti i njegovu odgovornost prema onima kojima je očajnički potrebna naša pomoć“, istakao je on.

Comments

comments

Top