NAROD ŠUTI I NJIHOVU PRIČU PUŠI Sramotna rastrošnost BH političara: Ponovo uvode bijeli hljeb, a narodu se smiju u facu!

9.11. se vraća bijeli hljeb na dnevni red.

Na narednoj sjednici Predstavničkog doma PS BiH, koja će se održati 9. novembra, u proceduri će se, između ostalih, naći i Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH koji je predložio Savjet ministara BiH.  

Prema Članu 48. ovog prijedloga izabrane osobe i imenovani zvaničnici bi imali pravo na platu do 6 mjeseci nakon prestanka javne funkcije – odnosno imali bi ponovno pravo na “bijeli hljeb”.

Međutim iako se u pojedinim saopštenjima navodi kako se radi o ponovnom uvođenju “bijelog hljeba” nije to baš tako.  Dom naroda ukinuo je institut “bijelog hljeba” ali samo zato jer je postojala namjera da se bijeli hljeb ponovo na neki način uvede. Tako se i desilo.  Savjet ministara pripremio je Zakon o platama i naknadama u čijem članu 48.  Stoji kako će izabrane osobe i imenovani zvaničnici imati pravo na platu do 6 mjeseci nakon prestanka javne funkcije. Jedina promjena Zakona ogleda se u smanjenju mjeseci za korištenje ”bijelog hljeba” sa 12 na 6 mjeseci! Perfidno nema šta.
Iz Udruženja “Zašto ne” upućen je apel parlamentarcima da se spriječi uvođenje “bijelog hljeba” u Zakon!

Kažu kako je sramotno da se Savjet ministara BiH na ovakav način oglušuje na volju građana, i to nakon što je “bijeli hljeb” već jednom ukinut.

“Građani su političarima kojima nisu dali povjerenje 2014. godine već isplatili 3,5 miliona KM u ovom mandatu. Smatramo da bi mnogo pametnije bilo da parlamentarci usvoje amandman na Ustav BiH kojima bi se omogućilo smanjenje astronomskih primanja BH političara, obzirom da su ti amandmani poslani u proceduru još 2012. godine. Budući da se o ovom zakonu u srijedu raspravlja u prvom čitanju, pozivamo poslanike u Predstavničkom domu PS BiH da predlože amandmane kojim bi se ova izmjena brisala iz teksta Prijedloga zakona”  poručili su iz UG Zašto ne.

Darko Brkan iz ovog Udruženja kaže za BUKU kako političari nisu nikad bili stvarno za ukidanje bijelog hljeba.

“Ukidanje istog se desilo isključivo kao posljedica nezadovoljstva gradjana nakon protesta u februaru 2014 godine, kao jedna od najbezbolnijih mjera po džepove ljudi na vlasti. I evo kao što vidimo, prvom prilikom se ponovno pokušava na mala vrata uvesti bijeli hljeb samo nekoliko mjeseci nakon što je ukinut” ističe on.

Sama činjenica da ova mjera ukidanja, ako se sada ponovno uvede bijeli hljeb, zapravo i neće imati nikakvog efekta u stvarnosti, pošto je bijeli hljeb ukinut u sred mandata, a onda ponovno i vraćen, govori o namjerama zakonodavca.

“Jer jedino kad bi ovo imalo efekta jeste na kraju mandata, kada imate smjenu ljudi u institucijama. Dakle, jedino što možemo zaključiti jeste isključiva namjera predstavnika vlasti da zamažu oči gradjanima, te se nadamo da ovo neće ostati neprimjećeno. Znamo bar da ćemo mi kao UG “Zašto ne”, a nadamo se i ostatak civilnog društva, ali i mediji, dati sve od sebe da ovo ne prodje u tisini” ističe Brkan.

On naglašava da što se samog bijelog hljeba tiče, on nije toliko poguban po budžet kao neka druga nepotrebna davanja, što u formi naknada, što u formi recimo finansiranja političkih partija iz budžeta, koji su veći teret za budžet, ali jeste postao simbol borbe gradjana za smanjenje enormnih primanja predstavnika vlasti.

“Ponovnim uvodjenjem bijelog hljeba, umjesto recimo logične odluke usvajanja ustavnog amandmana kako bi se uopšte mogla smanjiti primanja parlamentarcima, gradjani postaju konačni gubitnici u ovom procesu i tako će biti očito dok ponovno, na ovaj ili onaj način, ne uzmu stvar u svoje ruke” naglašava naš sagovornik.


Aleksandar Žolja, iz Helsinškog parlamenta građana, kaže kako čitava situacija u vezi sa uvođenjem “bijelog hljeba” pokazuje otuđenost vlasti od građana.

“Kao da žive u drugom svijetu i prosto ih uopšte ne interesuje kako gradjani žive. Moramo ponovo otvoriti pitanje klasa i klasne borbe. Sa jedne strane imamo otuđenu višu klasu koji uživaju u svemu i sami sebi donose zakone i olakšice, plate i beneficie a sve više zadužuju građane a sa druge strane imamo obespravljenu siromašnu nazaštićenu “raju” naglašva naš sagovornik iz Helsinškog parlamenta građana.

Politički analitičar Almir Terzić za BUKU kaže kako je cijeli problem oko naknade nakon isteka mandata na nivou institucija BiH stvorila ranije donesena odluka Parlamentarne skupštine BiH da se to pravo koje je trajalo 12 mjeseci ukine, i neusklađenost tog procesa čije je rješenje paralelno trajalo u Vijeću ministara BiH.

“Stoga se u rješenjima koje je u međuvremenu predložilo Vijeće ministara BiH, a u okviru uređenja oblasti Zakona o platama i naknadama pojavio prijedlog od korištenja prava na naknadu nakon isteka mandata u trajanju od šest mjeseci. Vijeće ministara BiH u biti predložilo je smanjenje korištenja prava sa 12 na 6 mjeseci ali zbog izostanka koordinacije izvršne i zakonodavne vlasti, što za BiH nije ništa čudno, ispalo je kao da se to pravo ponovno uvodi” kaže on.

Ipak tvrdi kako bi se trebao izvršiti maksimalni pritisak na Parlamentarnu skupštinu i izmijeniti pravilnike o mobilnim telefonima, reprezentaciji i drugim pravima poslanika, ali i ministara i zvaničnika Savjeta ministara BiH.

“Krajnje je neprimjereno da poslanici primaju paušal od 713,54 KM što je gotovo prosječna plaća u BiH jer je to nepoznanica u regiji” ističe naš sagovornik dodajući kako treba ukinuti pravo naknade za troškove mobilnih telefona predsjedavajućim komisija i klubova stranaka od 150 KM mjesešno i troškove reprezentacije od 200 KM, te prepoloviti iste naknade za šest članova kolegija a koje pojedinačno iznose po 1.000 KM i za mobilni telefon i reprezentaciju!

Treba ukinuti naknadu za odvojeni život od 300 KM, kao i naknade za posjete porodici od 400 do 1.200 KM mjesečno.

“To su primjeri gdje parlamentarci u BiH mogu konkretno pokazati da saosjećaju sa teškim ekonomsko socijalnim stanjem u kojem se nalaze građani BiH. naknada poslije isteka mandata u narodu poznatija kao bijeli hljeb je samo vrh ledenog brijega sramne rastrošnosti imenovanih i izabranih zvaničnika” ističe Terzić.

On zaključuje kako je vrijeme da odemo korak naprijed i ukinemo sve ono što nema karakter plate.

“Kada se radnicima može oporezivati topli obrok, mogu se i onim koji imaju pet – šest puta veće plaće ukinuti bar naknade” zaključuje naš sagovornik

 

6yka

Top